Povijest, običaji i hrana
Novalja u prošlosti
O tisućljetnoj prošlosti i burnim vremenima vezanim za ovo područje, govore mnogobrojni arheološki nalazi i ostaci koji sežu duboko u prapovijest i periode neolitika te brončanog doba i dolaska Ilirskih plemena u ove krajeve. Pag su naselili Liburni, viješti pomorci i trgovci i osnovali gradinska naselja na brežuljcima poput Košljuna, Gradašnice, Velog vrha i drugih. Od ekspanzije i jačanja Rimske imperije nisu pošteđena ni ova područja a Rimska kultura je ostavila duboki trag i utjecala na izgled Novalje kakvu danas poznajemo.
Pored drevnih legendi i predanja nasih djedova, postoje i arheološki pokazatelji da je na ovom području bilo staro Rimsko naselje, odnosno mornarička vojna stanica “porta novalis”, odakle i potječe ime Novalja. Dokaz ovome je akvadukt koji se proteže od centra grada do naselja Cissa, današnje Caske ,koji su izgradili Rimljani još u prvom stoljeću nove ere i koji je napajao Novalju vodom iz obližnjeg polja. U ovoj se uvali, još uvijek vide ostaci iz tog razdoblja.
Dolaskom kršćanstva, na ovom prostoru su sagrađene tri bazilike: jedna gradska unutar naselja te dvije grobljanske. O ovome svjedoče brojni ulomci crkvenog namještaja, koje danas možete vidjeti u arheološkoj zbirci Stomorica.
Početkom VII. stoljeća na ova područja prodiru Avari te slavenska plemena sa kojima dolaze i Hrvati koji su trajno naselili ove krajeve.
Turizam
grada Novalje nije se razvijao sve do 50-ih godina 20. stoljeća kada
se počinje sa gradnjom prvih pristaništa za brodove.
Ljudi
su dolazili
sa
svih strana a
zbog nedostatka smještaja, lokalni
stanovnici mahom ribari, često
su
svoje
krevete
prepuštali
gostima.
Ozbiljniji procvat
ove
gospodarske
grane dogodio
se nakon izgradnje Paškog mosta 1968. godine. Danas, Novalja ima
takav kapacitet da
može ugostiti oko 50 000 ljudi u apartmanima, vilama, hotelima i
hostelima. Najveći razvoj se
dogodio sredinom 2000-ih kada se plaža Zrće počela formirati u
‘party’ destinaciju i
postala globalni fenomen gdje se zbog glazbe, ljetnog ugođaja i
dobrog provoda okupljaju mladi iz cijelog svijeta.
Narodni običaji
Narodni
običaji ovog kraja generacijama se prenose s koljena na koljeno, a
posebno se očituju kroz pjesmu, ples i narodnu nošnju. Novaljsko
pjevanje nakanat je
starinsko pjevanje koje se sačuvalo do danas, a glavni motivi za
nastanak ove poetsko-umjetničke forme bili su važni događaji iz
života samih žitelja, poput vjenčanja ili krštenja, pripadnost
otoku i zavičaju, sretne i nesretne ljubavi, a u pjevanju su svoje
mjesto pronašle i mnoge budnice i pjesme iz drugih krajeva. Nakanat
se
pjeva u paru i to dvoglasno, a karakteriziraju ga deseterac i staccat
otegnuto “oj”. U čast svim naraštajima koji su očuvali ovu
tradiciju, svake godine se na sv. Katarinu, zaštitnicu Novalje,
25.studenoga održava
Festival
pisme nakanat.
Osim
narodnog, očuvano je i bogato nasljeđe liturgijskog pjevanja, u
kojima se očitavaju staroslavenski korijeni.
U gradu Novalji djeluje folklorna skupina Naški koja njeguje istoimeni tradicionalni ples. Pleše se u specifičnoj odjeći, odnosno u narodnoj nošnji. Glazbena podloga za izvođenje ove ritmičke igre je mišnica s dvojnom sviralom. Kao i na ostatku Jadrana, osobito u Dalmaciji, u Novalji se njeguje i klapska muzička forma koju karakterizira višeglasno a capella pjevanje.
Novaljska narodna nošnja vrlo je slična paškoj ali postoje i određene razlike. Paška čipka, konkretno ženska pokrivača, jedan je od simbola otoka i nezaobilazan dio folklora. Zanimljiva je činjenica kako za izradu ove vrste pletiva nije postojao šablon, odnosno nacrt, već se način šivenja prenosio s generacije na generaciju. Najčešće su majke prenosile znanje svojim kćerima usmenom predajom i praktičnim radom. Kako izgleda tradicionalna nošnja grada Novalje, možete vidjeti u gradskom muzeju.
HRANA
Paški sir
Paški
sir je najcjenjeniji i najpoznatiji hrvatski sir, a proizvodi se od
mlijeka Paške ovce. Specifičan je zbog vegetacije ovog otoka, koja
je veoma oskudna, ali i posebna zbog aromatičnog bilja te posolice
koju s mora donese vjetar bura.
Kako
bi se očuvala izvornost ovog proizvoda, 2005. godine je osnovana
udruga koju čine svi važniji proizvođači Paškog sira na otoku.
Zaštićenu oznaku izvornosti, odnosno autentičnosti mogu dobiti
prehrambeni proizvodi koji imaju kvalitetu uvjetovanu tradicijom
proizvodnje kroz povijesno razdoblje u određenoj geografskoj regiji.
Razlike između sireva slične vrste uvjetovane su klimom, vrstom
tla, prirodnom vegetacijom te pasminom životinja.
Paška janjetina
Poznata
i priznata delicija, paška janjetina, prva
je janjetina u Hrvatskoj koja je dobila oznaku izvornosti i drugi po
važnosti proizvod paške ovce. Njena karakteristika je izrazito
mekano i vrlo ukusno meso blijedo ružičaste boje i nježnih
mišićnih vlakana. Priprema se na razne načine od kojih je
najpoznatiji pečenje na ražnju i u pećnici sa krumpirom. Treba
napomenuti da je paška ovca autohtona i zaštićena pasmina koja se
uzgaja samo na otoku Pagu.
Maslinovo ulje
Sjeverni
dio otoka Paga poznat po svojim maslinicima i maslinovom ulju
jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Maslinovo ulje
ovog kraja je od davnina poznato kao visoko kvalitetno pa ga
spominje i Rimski gurman Marcus Gavius Apicius iz I. stoljeća koga
se smatra za pisca prve svjetske kuharice. Kvalitetu dokazuju i
brojne nagrade i priznanja koje osvajaju ovdašnji maslinari.
Makaruni 
Poseban
gastronomski užitak pružaju makaruni na iglu. Ova vrsta tijesta je
duboko ukorijenjena u povijest ovih krajeva i predstavlja
specijalitet
bez kojeg ne prolazi niti jedno slavlje. Najčešće se poslužuju
uz špikovano
meso ili goveđi gulaš a
užitak
je potpun uz čašu bijelog vina.
Makaruni na iglu 8 – 10 osoba, 10 min otoka Paga
Sastojci:
1 kg Pšeničnog glatkog brašna
180 gr svinjske masti
2 žumanjka + 2 cijela jaja
4 žlice maslinovog ulja
200-250 ml mlake vode
Priprema
1. Brašno stavite na dasku, pa u njemu napravite udubljenje u koje ćete staviti jaje, žumanjak, sol, ulje i mast. Potom postepeno dodajte mlaku vodu i umijesite tijesto.
2. Tijesto je potrebno dobro razraditi, da bude glatko, ni pretvrdo ni premekano.
3. Tako izrađeno tijesto razdijelite na nekoliko komada i prekrijte ga krpom, pa neka neko vrijeme odstoji.
4. Od tijesta oblikujte male valjke, izrežite ih na male komadiće, na svaki komadić stavite pletaću iglu i oblikujte dlanovima makarune, pa ih skinite s igle. Spretniji mogu izraditi po dva makaruna odjednom.
5. Oblikujte makarune od svega tijesta i rasporedite ih po pobrašnjeloj dasci, pa ostavite da se malo posuše.
6. Skuhajte makarune u kipućoj, slanoj vodi. Ocijedite ih dok su još malo tvrdi (al dente).
Posluživanje: Makarune začinite s malo ulja, pa lagano promiješajte i poslužite kao prilog.
Savjet: Ako želite žuće tijesto, dodajte više žumanjaka a manje vode.
Riblji specijaliteti
Prilikom
posjeta Novalji, ljubitelje
ribe i morskih plodova čeka bogata ponuda delicija ovoga kraja.
Bilo da kušate
saur, brodet ili hobotnicu pod pekom, jedinstvo okusa prožeto
mirisima i začinima ovog podneblja, zadovoljit
će svakoga.
Vino
Kakvo bi to primorsko mjesto bilo bez dobroga vina. Uz tradicionalne proizvode Paške ovce, poput sira i janjetine, i pored surove klime i teških vremenskih uvjeta Novalja je prožeta poljima vinograda. Najzastupljenije autohtone bijele sorte su "Gegić" i "Turbijan". Od crnih sorti prisutne se "Brajdica", "Plavina", "Galica", "Modrina" i dr. Na Pagu se od davnina proizvodila "Paška žutica", vino nastalo miješanjem bijelih sorti, karakteristične boje. Tijekom duge i burne povijesti i uslijed klimatskih promjena neke sorte su zauvijek nestale, neke su se rapidno razvijale i mijenjale dok su se neke nove, donesene iz raznih krajeva svijeta udomaćile. Treba napomenuti da je prije procvata turizma, proizvodnja i prodaja vina, uz stočarstvo bila jedini izvor prihoda za stanovnike ovih krajeva.
Podrumi restorana "Boškinac" kriju vina autohtonih sorti i svakako
su preporuka za istančane okuse i vrsne poznavaoce.